foto galerija lang_2327

Sa stotinu i šezdesetom realiziranom izložbom Foto galerija Lang obilježava petnaest godina kontinuiranog  djelovanja. Od prve  (Tošo Dabac) 2002. godine do posljednje (Feđa Klarić) nastojali smo sukladno našem Statutu s jednakom pažnjom promovirati kako klasične vrijednosti hrvatske fotografije, tako i  predstavljati  sve novosti što ih donosi nova i mlađa generacija hrvatskih fotografa. S druge strane razvijali smo regionalni  i internacionalni program predstavljajući vrijedna djela hrvatske fotografije u susjednim zemljama (Slovenija, Srbija, Austrija, Mađarska, Slovačka), ali jednako tako i vodili smo…

banj-(6)

FEĐA KLARIĆ

Izložba  Splitske 70-e Feđe Klarića evocira sjećanja na dekadu koja je po mnogima predstavljala jedan od vrhunaca bogate povijesti Splita. Preko stotinu odabranih crno-bijelih fotografija u sjećanje priziva razdoblje snažnog ekonomskog uzleta i širenja grada, Hajduka i Jugoplastike u vrijeme njihove snage i međunarodne relevantnosti, bujnosti muzičke i uopće kulturne scene, živopisne vreve na ulicama, trgovima i plažama, općenitog osjećaja lakoće i sigurnosti življenja koji nam danas nostalgično nedostaju. Konačno, dekada je završila Mediteranskim igrama koje ne samo da su…

Ostende, 1963

MILJENKO HORVAT

„Zaboravite sve naučeno brbljanje o fotografskim sredstvima, metodama i pravilima o slikama o kojima smo govorili. Mislite o njima kao porukama, a ne kao o mediju. Zaboravite medij.“ Ova rečenica koju je napisao Dauglas Davis napisana je decenijima nakon Gorgone, i one fotografske prakse kakvu su koristili ne samo Miljenko Horvat, već i Josip Vaništa i Ivan Kožarić. Ta je praksa s aspekta organizirane umjetničke scene bila „diskretna“ – kako je karakterizira Nena Dimitrijević – nenametljiva i ustvari nezainteresirana za šire uvažavanje. Osim, dakako, osobno i…

dijalozi3

TJAŠA KALKAN

Fotografska serija Dijalozi bavi se granicama slobode u javnom prostoru. Vođena subjektivnim doživljajem tjelesne, pa i psihološke skučenosti, performativno interveniram u svakodnevnicu tih prostora fotografirajući inscenirano žensko tijelo u odnosu na slučajne prolaznike. Tjelesne geste, inspirirane slobodom dječjeg ponašanja, služe za potenciranje neposluha, radoznalosti, igre, opuštanja, te odmicanja od zadane norme, koju dovodim u pitanje neposredno stvarajući drukčije tjelesno iskustvo. Akcijama stvaram potencijalne dijaloge između tijela i prostora kako bih izvrnula ustaljene načine poimanja i korištenja tijela. Tjaša Kalkan

jabuka-jpg

JOVICA DROBNJAK

Doista, uravnotežiti objektivom ono što želimo obuhvatiti kadrom, s nužnom mjerom svega što ne možemo izbjeći, predstavlja ozbiljan zadatak, a cvijeće se preobražava u mikro-motiv unutar kojega se na maloj udaljenosti između objektiva kamere i fizičkih objekata prostiru beskonačnosti prostornog sadržaja. Jer, prostor – kako stvari stoje – definitivno nije praznina (o čemu kamera po definiciji mora svjedočiti), nego je mreža supostojanja objekata s onim što objekti nisu. A ta meža postaje razvidna tek u trenutku kada – šopenhauerovski rečeno…

Pero Kvesić

PERO KVESIĆ

O pokojnima samo sve najbolje, kaže se. Ali to što smo svi, htjeli ne htjeli, neporecivi kandidati za taj jedini neizbježni vječni status i nije baš neki razlog da se to „samo sve najbolje“ ne kaže, barem ponekad, i za žive. Pero K. alias Pero Kvesić (1959), pisac, kako piše u njegovoj mail adresi, najpoznatiji po svome ranome djelu Uvod u Peru K., kazuje sve to, gotovo pa na dnevnoj bazi, već desetak godina na blogu Bablfotograf . Više od…

Zeljko-krcadinac2velika

MIRAN I ŽELJKO KRČADINAC

ZAGREBAČKO KUPALIŠTE NA SAVI Isti motiv u rasponu od četrdeset godina Ranih 90-tih godina sam kao mladi fotograf i student snimanja hodao Zagrebom u potrazi za zanimljivim prizorima. Na Savi su se tada još nalazili ostaci baraka zagrebačkog kupališta „Babinjak“. Bili su vidljivi tragovi urušavanja, a dio je izgorio u požaru. Tamo sam naišao na ove drage ljude, koji su mi na sreću dopustili fotografirati njihove intimne trenutke opuštanja. Miran Krčadinac Flock Ovdje izloženi moji striktno dokumentarni snimci služe samo…

Davor Konjikušić, AURA-F37_web

DAVOR KONJIKUŠIĆ

Filmski i medijski umjetnik Harun Farocki uporno je dokazivao da u negativnoj dijalektici suvremenog, tehnološki uvjetovanog i posredovanog svijeta represije, postoji estetička osnova – kao put prema ponovnoj racionalnosti zanemarene ljudskosti. Tvrdeći da je prava moć nasilja perfidno zakrivena popularnim uvjerenjem o tehnnološkoj nerazumljivosti i «dosadi» pristupa materijalima koje globalni represivni sistemi koriste nadzirući «nestrukturirane» kretnje ljudi, Farocki je kategoriju razlike zavodljivosti tehnološkim napretkom i zapuštenih kvaliteta ljudskosti pokazivao «operativnim slikama», fotografijma dokaza tehnološke (nad)moći nadzirateljske elite, koje se u…