foto galerija lang_2327

Sa stotinu i šezdesetom realiziranom izložbom Foto galerija Lang obilježava petnaest godina kontinuiranog  djelovanja. Od prve  (Tošo Dabac) 2002. godine do posljednje (Feđa Klarić) nastojali smo sukladno našem Statutu s jednakom pažnjom promovirati kako klasične vrijednosti hrvatske fotografije, tako i  predstavljati  sve novosti što ih donosi nova i mlađa generacija hrvatskih fotografa. S druge strane razvijali smo regionalni  i internacionalni program predstavljajući vrijedna djela hrvatske fotografije u susjednim zemljama (Slovenija, Srbija, Austrija, Mađarska, Slovačka), ali jednako tako i vodili smo…

banj-(6)

FEĐA KLARIĆ

Izložba  Splitske 70-e Feđe Klarića evocira sjećanja na dekadu koja je po mnogima predstavljala jedan od vrhunaca bogate povijesti Splita. Preko stotinu odabranih crno-bijelih fotografija u sjećanje priziva razdoblje snažnog ekonomskog uzleta i širenja grada, Hajduka i Jugoplastike u vrijeme njihove snage i međunarodne relevantnosti, bujnosti muzičke i uopće kulturne scene, živopisne vreve na ulicama, trgovima i plažama, općenitog osjećaja lakoće i sigurnosti življenja koji nam danas nostalgično nedostaju. Konačno, dekada je završila Mediteranskim igrama koje ne samo da su…

Ostende, 1963

MILJENKO HORVAT

„Zaboravite sve naučeno brbljanje o fotografskim sredstvima, metodama i pravilima o slikama o kojima smo govorili. Mislite o njima kao porukama, a ne kao o mediju. Zaboravite medij.“ Ova rečenica koju je napisao Dauglas Davis napisana je decenijima nakon Gorgone, i one fotografske prakse kakvu su koristili ne samo Miljenko Horvat, već i Josip Vaništa i Ivan Kožarić. Ta je praksa s aspekta organizirane umjetničke scene bila „diskretna“ – kako je karakterizira Nena Dimitrijević – nenametljiva i ustvari nezainteresirana za šire uvažavanje. Osim, dakako, osobno i…

dijalozi3

TJAŠA KALKAN

Fotografska serija Dijalozi bavi se granicama slobode u javnom prostoru. Vođena subjektivnim doživljajem tjelesne, pa i psihološke skučenosti, performativno interveniram u svakodnevnicu tih prostora fotografirajući inscenirano žensko tijelo u odnosu na slučajne prolaznike. Tjelesne geste, inspirirane slobodom dječjeg ponašanja, služe za potenciranje neposluha, radoznalosti, igre, opuštanja, te odmicanja od zadane norme, koju dovodim u pitanje neposredno stvarajući drukčije tjelesno iskustvo. Akcijama stvaram potencijalne dijaloge između tijela i prostora kako bih izvrnula ustaljene načine poimanja i korištenja tijela. Tjaša Kalkan

jabuka-jpg

JOVICA DROBNJAK

Doista, uravnotežiti objektivom ono što želimo obuhvatiti kadrom, s nužnom mjerom svega što ne možemo izbjeći, predstavlja ozbiljan zadatak, a cvijeće se preobražava u mikro-motiv unutar kojega se na maloj udaljenosti između objektiva kamere i fizičkih objekata prostiru beskonačnosti prostornog sadržaja. Jer, prostor – kako stvari stoje – definitivno nije praznina (o čemu kamera po definiciji mora svjedočiti), nego je mreža supostojanja objekata s onim što objekti nisu. A ta meža postaje razvidna tek u trenutku kada – šopenhauerovski rečeno…

Zeljko-krcadinac2velika

MIRAN I ŽELJKO KRČADINAC

ZAGREBAČKO KUPALIŠTE NA SAVI Isti motiv u rasponu od četrdeset godina Ranih 90-tih godina sam kao mladi fotograf i student snimanja hodao Zagrebom u potrazi za zanimljivim prizorima. Na Savi su se tada još nalazili ostaci baraka zagrebačkog kupališta „Babinjak“. Bili su vidljivi tragovi urušavanja, a dio je izgorio u požaru. Tamo sam naišao na ove drage ljude, koji su mi na sreću dopustili fotografirati njihove intimne trenutke opuštanja. Miran Krčadinac Flock Ovdje izloženi moji striktno dokumentarni snimci služe samo…

1

NEVEN PETROVIĆ

Izložba Destinacije sastoji se od trideset dvije fotografije nastale u zadnje dvije godine na raznim lokacijama koje su istovremeno razvijene, uparene i postavljene na zid galerije, te tiskane kao razglednice i poslane ljudima s uputom slanja na finalnu destinaciju – galeriju. Ovako raslojen umjetnički rad koristi izvorno popartističku ikoniku i gestu niveliranja originalnog i reproduciranog propitivanjem mogućnosti korištenja i doživljavanja rada i potenciranjem različitih praksi u kojima se umjetničko isprepliće s utilitarnim, originalno s reproduciranim, vrijedno s, uvjetno rečeno, bezvrijednim.…