IMG_6474

NADA OREL

Svi  će dakako reći da se fotografija sastoji od svjetlosti. Nada Orel vidi drugu mogućnost; fotografija se ne sastoji od svjetlosti, već od imaginarnog prostora gdje svjetlost ne dopire. Ali kako je ovdje riječ o fotografiji, taj medij ima zavidnu  alkemijsku moć pretvorbe svjetla u tamu i tame u svjetlo, tako da je konačni rezultat  fotogram izvrnutih odnosa gdje svjetlo postaje tama, a ono gdje ta svjetlost ne dopire postaje jasno vidljiv zacrtan obris. Sve bi to bilo propitkivanje medija…

1992. 30x40 CROATIA WAR_01

MAX DERETA

Maxove su fotografije žanrovski različite te su nastajale s različitim povodima – dio njih naručene su od  strane časopisa, novina i reklamnih agencija za koje je radio, a dio su samoinicirani projekti ili fotografije skokova iz aviona. Možda ih je ipak moguće objediniti pod pojmom putopisne fotografije, jer nastale su na Maxovim brojnim putovanjima i bilježe događaje i prizore kojima je svjedočio. Tu su se našle vizure velikih gradova (San Francisco, Rio de Janeiro) i daleki, egzotični krajevi (vulkan Bromo…

VD_02_Bt

DUŠKA BOBAN

U radu Duške Boban posebno nam je zanimljiv način upotrebe fotografije kao medija umjetničkog izražavanja. Kod nastanka ovih radova uspostavljena je paralela između analogne tehnologije fotografiranja i samog motiva, arhitektonskih zdanja. Iako još prisutni i dostupni, i tehnologija i motiv blijedeći se gibaju, u najboljem slučaju, prema alternativnim načinima korištenja. Analogna fotografija, kao i fotografirana mjesta, svoje tehnološko i konceptualno ishodište imaju u predmodernističkom 19. stoljeću koje donosi niz otkrića, od novih kemijskih spojeva potrebnih da se svjetlopisi ubrzaju i…

mauerhasen1

VANJA BUĆAN

U godinama nakon prve industrijske revolucije  djelovanjem čovjeka naš se planet  beskrajno promijenio i to brže negoli ikad  ranije. U posljednja dva stoljeća dogodilo se  nemilosrdno iskorištavanje zemljanih  bogatstva što su bila gomilana tijekom miliona godina.  No, ekološke katastrofe uzrokovane  ekspanzionističkom politikom  i ekonomskim težnjama svjetskih vladara, vlasti ili kompanija, mnogo su starije od izuma parne mašine. Ljudima je moralo izgledati očaravajuće i oslobođavajuće  otkriće  da su u mogućnosti  osvojiti  i podrediti prirodu čija je moćna snaga  bila nepoznata. U…

foto galerija lang_2327

15 godina Foto galerije

Sa stotinu i šezdesetom realiziranom izložbom Foto galerija Lang obilježava petnaest godina kontinuiranog  djelovanja. Od prve  (Tošo Dabac) 2002. godine do posljednje (Feđa Klarić) nastojali smo sukladno našem Statutu s jednakom pažnjom promovirati kako klasične vrijednosti hrvatske fotografije, tako i  predstavljati  sve novosti što ih donosi nova i mlađa generacija hrvatskih fotografa. S druge strane razvijali smo regionalni  i internacionalni program predstavljajući vrijedna djela hrvatske fotografije u susjednim zemljama (Slovenija, Srbija, Austrija, Mađarska, Slovačka), ali jednako tako i vodili smo…

banj-(6)

FEĐA KLARIĆ

Izložba  Splitske 70-e Feđe Klarića evocira sjećanja na dekadu koja je po mnogima predstavljala jedan od vrhunaca bogate povijesti Splita. Preko stotinu odabranih crno-bijelih fotografija u sjećanje priziva razdoblje snažnog ekonomskog uzleta i širenja grada, Hajduka i Jugoplastike u vrijeme njihove snage i međunarodne relevantnosti, bujnosti muzičke i uopće kulturne scene, živopisne vreve na ulicama, trgovima i plažama, općenitog osjećaja lakoće i sigurnosti življenja koji nam danas nostalgično nedostaju. Konačno, dekada je završila Mediteranskim igrama koje ne samo da su…

Ostende, 1963

MILJENKO HORVAT

„Zaboravite sve naučeno brbljanje o fotografskim sredstvima, metodama i pravilima o slikama o kojima smo govorili. Mislite o njima kao porukama, a ne kao o mediju. Zaboravite medij.“ Ova rečenica koju je napisao Dauglas Davis napisana je decenijima nakon Gorgone, i one fotografske prakse kakvu su koristili ne samo Miljenko Horvat, već i Josip Vaništa i Ivan Kožarić. Ta je praksa s aspekta organizirane umjetničke scene bila „diskretna“ – kako je karakterizira Nena Dimitrijević – nenametljiva i ustvari nezainteresirana za šire uvažavanje. Osim, dakako, osobno i…

dijalozi3

TJAŠA KALKAN

Fotografska serija Dijalozi bavi se granicama slobode u javnom prostoru. Vođena subjektivnim doživljajem tjelesne, pa i psihološke skučenosti, performativno interveniram u svakodnevnicu tih prostora fotografirajući inscenirano žensko tijelo u odnosu na slučajne prolaznike. Tjelesne geste, inspirirane slobodom dječjeg ponašanja, služe za potenciranje neposluha, radoznalosti, igre, opuštanja, te odmicanja od zadane norme, koju dovodim u pitanje neposredno stvarajući drukčije tjelesno iskustvo. Akcijama stvaram potencijalne dijaloge između tijela i prostora kako bih izvrnula ustaljene načine poimanja i korištenja tijela. Tjaša Kalkan